Jubilej samostana
sv. Kuzme i Damjana
na Ćokovcu

O samostanu

Samostan Ćokovac, jedini aktivni muški benediktinski samostan u Hrvatskoj, 2025. godine započinje petogodišnje obilježavanje 900. obljetnice svoje prisutnosti na brdu Ćokovac pokraj Tkona na Pašmanu. Jubilej će biti otvoren međunarodnim simpozijem u jesen 2025., a svečanosti će trajati do 2029. godine.

Ćokovac je sljednik benediktinske opatije sv. Ivana Evanđelista u Biogradu, kraljevske zadužbine Petra Krešimira IV. iz 1060., koja je porušena 1125. godine. Nakon godina izgnanstva, redovnici su se 1129. preselili na otok Pašman i ovdje nastavili svoj život po pravilu sv. Benedikta. Nakon prekida u 19. stoljeću, zajednica je obnovljena 1965., pa se ove godine obilježava i 60 godina ponovnoga života benediktinaca na Ćokovcu.

Kratki povijesni pregled

Kralj Petar Krešimir IV. je 1059. potvrdio povlastice za samostan sv. Ivana Evanđelista u Biogradu, čime je utvrđena njegova važnost i veza s Rimom.

Oko 1124./1125., nakon razaranja Biograda od strane Mlečana, monasi su preselili zajednicu na Pašman i izgradili samostan na lokaciji postojeće kapele sv. Kuzme i Damjana.

Od 13. do 15. stoljeća samostan je bio utjecajno kulturno i duhovno središte u Dalmaciji. Često se nazivao “glagoljaškom opatijom”, upotrebljavajući glagoljicu u liturgiji i pisanju. Sačuvani rukopisi: prijevod Regule sv. Benedikta (14. st.), Pašmanski brevijar i Tkonski zbornik.

Godine 1808., pod francuskom upravom, samostan je ugašen; monasi otpušteni. Posljednji monah – Petar Pletikosić – umro je 1850., a obnovu je započeo kupnjom samostanske zgrade. Nakon više od jednog stoljeća bez monaškog života, obnova je započela 1961., a obnovljeni je oltar posvećen 1965.

Kulturno-povijesni status:

• Samostan je upisan kao spomenik kulture nulte kategorije.
• Sačuvana je bogata glagoljaška baština, uključujući kodekse, liturgijske tekstove, ikonografske zapise.